|
|
|
JoakimInterFest Linda Grejem Edinburg Frinč Festival
Izložba fotografija
oktobar 2008. godine
Edinburški festival spada u prestižne međunarodne pozorišne festivale. Osnovan je davne 1947. godine, a u to vreme Edinburg nije imao stalno - stacionarno pozorište(stacionarno pozorište karakteriše to što poseduje svoju zgradu, profesionalni ansambl i redovni repertoar), a sada ovaj grad ima desetak profesionalnih pozorišta i oko 300 scena na kojima se odvija jedan od najvećih i sigurno najznačajnijih pozorišnih festivala na svetu. Dnevno se na ovim scenama, svake godine u avgustu mesecu, odvija oko 800 predstava, a u grad od 500.000 stanovnika slije se oko milion posetilaca iz svih krajeva sveta, pa Edinburg u avgustu izgleda kao jedan svetski kreativni vašar.
Naša zemlja je zasigurno jedna od utemeljitelja ovog festivala - već 1953. godine) zvaničnom programu učestvovalo je Narodno pozorište iz Beograda sa baletskom predstavom OHRIDSKA LEGENDA (S. Hristića) i operom BORIS GODUNOV (Musorskog). Kasnije, 1964. godine, ponovo su na programu predstave Narodnog pozorišta, opet, naravno, opera i balet, a osamdesetih godina u zvaničnom programu je i predstava ŽENSKI ORKESTAR (Anuj) u režiji Petra Zeca. 1994. godine u programu Edinburškog FRINGE festivala učestvuje GOSPOĐICA JULIJA (A. Strinberg) u režiji Steve Žigona, te 1995. Rucanteova MUŠICA u režiji Milenka Zablaćanskog, a od 2000. POZORIŠNA TRUPA BALKAN NOVI POKRET predstavama Vesne Stanković SAN O BALKANU, VILINSKO KOLO (2001) i MESEČEVE KĆERI (2002). Ovaj uspešni niz učešća na ovom prestižnom festivalu završava se 2003. godine predstavom TIŠINA (po Beketu) u režiji Jelene Bogavac.
Učešće srpskih trupa na festivalu od 1994. godine značajno pomaže EVROPSKA UMETNIČKA FONDACIJA RIČARDA DEMARKA iz Edinburga.
LINDA GREJEM je dugogodišnji saradnik Edinburškog FRINGE festivala
i bliski saradnik fondacije Ričarda Demarka. Njena aktivnost na festivalu ogleda se kroz različite uloge: od producenta, dizajnera, domaćina, pa do zvaničnog fotografa, kako nam se i predstavila ovom prilikom.
Kako je tradicija JOKIMINTERFESTA da se u okviru pratećih programa realizuju i izložbe, sasvim je prirodno da ove godine jedan stvaralac iz drugog pozorišnog festivala bude predstavljen.
Izbor je pao na Lindu Grejem, ne samo zato što je uspešan fotograf i dizajner, već i zbog toga što je od 1994. uspešno sarađivala sa svim srpskim učesnicima festivala, što je i zabeleženo njenim foto aparatom.
Milovan Zdravković
Fotografija |
Srpski pozorišni plakat
Četvrta izložba pozorišnih plakata profesionalnih pozorišta Srbije
maj 2008. godine
Izložba pozorišnih plakata profesionalnih pozorišta Srbije tradicionalno se održava u okviru JoakimFesta. Na konkurs je prispelo ukupno 45 plakata iz osam pozorišta i od pet samostalnih autora. Žiri je jednoglasnom odlukom izabrao 18 plakata: Narodnog pozorišta Republike Srpske, Narodnog pozorišta iz Sombora, Narodnog pozorišta iz Užica, Knjaževsko-srpskog teatra iz Kragujevca, Narodnog pozorišta iz Beograda, Narodnog pozorišta Priština iz Kosovske Mitrovice, Ateljea 212 iz Beograda, Pozorišta Zoran Radmilović iz Zaječara, Šabačkog pozorišta, Studentskog kulturnog centra iz Kragujevca i Narodnog pozorišta iz Niša.
Žiri u sastavu
Jelena Jovanović, kostimograf
Slobodan Štetić, akademski slikar i grafičar, predsednik žirija Fotografija
Dragan Pešić, slikar - grafičar
Milivoje Miša Štulović, slikar i scenograf
Dragan Jakovljević, reditelj jednoglasnom odlukom dodelio je sledeće nagrade:
Grand prix - Vladimir Tepavac, kreativni direktor i vlasnik Advertajzing agencije Babbler Media Marketing iz Sombora, za seriju plakata rađenih za Narodno pozorište iz Sombora.
Dve ravnopravne Diplome Galerije Joakim za izuzetan doprinos unapređenju pozorišnog plakata Srbije - Nikola Vukašinović, diplomirani grafički dizajner iz Užica i Jovan Tarbuk, art direktor - grafički dizajner u Narodnom pozorištu u Beogradu.
Vladimir Tepavac
Vladimir Tepavac
Fotografija
Fotografija
Jovan Tarbuk
Jovan Tarbuk |
Scena iza scena
Digitalne slike Milivoja Miše Štulovića 15 februar 2008. godine
U svom likovnom stvaralčkom postupku koji poslednjih nekoliko godina prate nenadni obrti od važnosti i kvalitativno postignuti rezultati, Milivoje Štulović je kao legitimni put traženja i istraživanja prihvatio mogućnosti koje pruža KOMPJUTER; DESIGN; (CGD). On mu je omogućio ne da se zabavlja novim tehnologijama, već da rasklapanjem nevidljivih površina i poretka stvari ne nalazi samo u prostoru nego i da se prostor nalazi u stvarima. Zamagljivanje ili gubitak predmeta ne znači i gubitak likovnog značenja, jer je sve u novoviđenom odnosu i objekatskoj simbolici, funkciji nove figure značenja.
Ako se predmet, pak, još i zadržava, on više nije od reda i poretka realnih stvar, jer stvar postaje maska, tj. oblik deformisani i denaturalizovani način potajnog izazivanja jednog novog cilja i namere viđenja. Realni pristup stvari je samo mogućnost likovno prikazanog objekta, njegova potencijalna suština, latentnost njegove potajne figure.
Na taj način Štulović nema više šta da pozajmi iz sveta vidljivog, njegova slika postaje samo naše vlastito pojavljivanje na jednom drugom mestu. Novi postupak koji sve više ulazi u svet likovnog kakvog smo ga do sada znali, nema samo umetničko značenje, on je postao pokretački jer je još samo neka priroda koja predmete koristi kao znake sećanja na njihovo pradavno poreklo.
Slobodan Lazarević
Fotografija
Fotografija |
Maska lice čuva
Premijerno izlaganje nekoliko nemuštih komada u kojima učestvuju: Maske, Vilinska stvorenja par autora i još neka nedefinisana bića - JoakimInterFest 2007
oktobar 2007. godine
Izložba maski Sanje Popović i Bojana Zanoškara u Galeriji Joakim je organizovana u okviru pratećeg programa Drugog Međunarodnog pozorišnog festivala malih scena, JoakimInterFest.
Nedokučivost vilinskog bivstvovanja
Iz eseja Roberta Kerka o prirodi i delovanju nevidljivih stvorenja
Oni (vilenjaci) predstavljaju neku sredinu između čoveka i anđela, i imaju nepostojana, promenljiva tela (poput onih koja se nazivaju astralnim) donekle kao kondenzovani oblak koji se najbolje uočava u sumrak. Ta tela, budući da su toliko prilagođena prefinjenosti duhova koji ih pokreću, mogu se po želji pojaviti ili nestati.
Oskar Vajld
Čovek je najmanje sebi nalik kada govori u vlastito ime. Daj mu masku i reći će ti istinu.
Sanja Popović
Rođena sam u Beogradu jedne ciče zime. Beše to na koncu zlatnih šezdesetih kada je svet puno obećavao. Čim sam prohodala pala sam na glavu, čime je započela moja umetnička karijera. Završila sam obdanište, osnovnu, muzičku i srednju školu a diplomirala na VŠLPU. Po zanimanju sam slikar, svaštar, ikonopisac, dekorater, kolekcionar ludosti i nepotrebnih predmeta. Izlažem ponekad jer moram da živim od onoga što izmislim i napravim.
Bojan Zanoškar
Dvadeset i neku godinu bio sam programer, pa zatim poznat kontraktor na velikim računarima. Voleo sam da pravim spravice koje rade u praznini. Na užas kolega - ortodoksnih programera - napisao sam par stotina članaka, dobio par dizajnerskih konkursa i uradio još ponešto. Bog mi je poklonio tešku bolest i par godina nepokretnosti - iskušenje i vreme za razmišljanje. Postao sam stvarniji, mnogo skromniji i začuđeniji svetom.
Sada stvaram, radim i živim ceo u onome što je važno. Znam da sam nezavisan, ne znam da li sam umetnik, znam da je ono što napravim ponekad dobro i da čestoraduje ljude.Nas dvoje se dugo nismo ni poznavali a kada smo se konačno upoznali odmah smo znali da ćemo raditi nešto neobično. Tako smo osnovali Maskaradionicu.
Kontakt: +381 63 704 22 43 e-mail: zanoskar@eunet.yu
Fotografija
Fotografija
Fotografija |
Srpski pozorišni plakat
Treća izložba pozorišnih plakata profesionalnih pozorišta Srbije
maj 2007. godine
Izložba Srpski pozorišni
plakat, koja se sada već tradicionalno održava u vreme pozorišnog festivala, JoakimFest, predstavlja presek grafičke produkcije u okvirima srpskih pozorišta i pozorišnih festivala. Ove godine produkcija, iako skromnija nego ranijih godina zbog opšte poznate finansijske situacije u pozorištima, ipak daje presek delovanja u ovoj oblasti a ponuđeni plakati svedoče o talentu grafičkih dizajnera. Po svemu, u prvi plan na ovogodišnjoj izložbi nametnuo se svojim radovima Radule Bošković, grafički dizajner iz Novog Sada. Sada već decenijama unazad. Radule Bošković neguje pozorišni plakat i manirom vrsnog grafičara realizuje ostvarenja koja u svemu nadvisuju ostala i žiri ovogodišnje izložbe jednoglasan je da se njemu dodeli ovogodišnji Grand Prix.
Žiri nije imao nedoumica i oko dodele druge i treće nagrade, tako da je pored barda, Radula Boškovića, stao mladi Aleksandar Popović, talentovani grafički dizajner, jedan od najboljih studenata odseka za grafički dizajn FILUM-a u Kragujevcu, kao dobitnik ravnopravne nagrade sa dizajnerom Sašom Vasićem iz Banja Luke.
Plakati Jovana Tarbuka, rađeni za Narodno pozorište iz Beograda u svakom pogledu su ostavili dobar utisak na žiri, tako da se Tarbuk pohvaljuje za seriju izloženih plakata.
Sve odluke žiri je doneo jednoglasno.
Slobodan Štetić, akademski slikar i grafičar, predsednik žirija Fotografija
Dragan Jakovljević, reditelj
Milivoje Štulović, slikar i scenograf
Fotografija
Radule Bošković
Aleksandar Popović
Aleksandar Popović |
Joakimovi potomci, digitalni portreti
Dan Knjaževsko-srpskog teatra
februar 2007. godine
Na Sretenje 15. februara 2007. godine u 19.30h otvorena izložba Miodraga Popovića. Izložba upriličena povodom Dana Knjaževsko-srpskog teatra.
... U pitanju je čitav niz plakata, rešen svaki za sebe, sa prvobitno fotografskim predloškom od koga se pošlo, i sa tipografijom koja postaje deo slikovnog rešenja. Ovako ubedljiv niz pozorišnih predložaka za plakat nisam video od serije plakata Slobodana Mašića sa fotosima Vlade Popovića za BITEF osamdesetih godina. Ne samo izuzetan rezultat koji je dobijen, već i očigledno uživanje sa kojim Miodrag Popović radi na ovoj autorskoj seriji istražujući mogućnosti digitalne umetnosti, osnovni su utisci koje posmatrač nosi sa ove nesvakidašnje izložbe koja na samo sebi svojstven način spaja pozorišnu umetnost sa njenim primenjaškim sestrama grafičkog smera.
Predrag Cile Mihajlović
Miodrag Popović je rođen 1948. godine. Završio likovni odsek, grafički smer VPS u Beogradu 1984. godine. Član je ULUPUDS-a, Udruženja likovnih umetnika Kragujevca i Udruženja ART KG u Kragujevcu.
Kontakt:
Kragujevac, Vladimira rolovića 58/3 034 347 995 064284 2946 apop@verat.net
Fotografija |
Fotografije i plakati Teatra Al. Davila Pitešti, Rumunija
JoakimInterFest
oktobar 2006. godine
Izložba pozorišnih plakata je organizovana u okviru JoakimInterFesta (1. Međunarodnog pozorišnog festivala malih scena), koji se prvi put održava u Kragujevcu, Teatru Joakim Vujić.
Teatar iz Piteštija ima tradiciju dugu preko 150 godina, smatrajući osnivačem pozorišnu trupu iz 1848. godine koju je vodio Konstantin Halepliu. Rad nastavljaju druge pozorišne trupe 1852. kada je postavljeno preko 20 pozorišnih komada. Godine 1915. otvorena je sala Opštinskog Teatra Piteštija, gde se danas nalazi Teatar Al. Davila.
Tokom više od 60. godina postojanja odigrano je preko 12 000 predstava i 750 premijera, koje je posetilo preko 3,5 miliona gledalaca.
U Kragujevcu, teatar iz Piteštija je prvi put boravio juna 1975. godine na Susretima Joakim Vujić. 2005. Teatar Al. Davila i Teatrom Joakim Vujić potpisali Protokol o saradnji.
Izloženi plakati i fotografije scenskog života predstavljaju rad Teatra iz Piteštija u poslednjih deset godina. Njima je pokriven čitav spektar predstava teatra iz Piteštija: svetska dramaturgija, rumunska dramaturgija, klasika i savremena dela.
Fotografija
Fotografija |
Rukovodilac Galerije Joakim
MILIVOJE ŠTULOVIĆ
slikar i scenograf u Knjaževsko-srpskom teatru
Rođen 27. januara 1952. godine u Kraljevu. Završio školu za primenjenu umetnost u Novom Sadu. Član ULUS-a. Izlagao na 15 samostalnih izložbi u galerijama sa umetničkim savetom (Beograd, Novi Sad, Kragujevac, Priština). 1997. godine međunarodna izložba, Slaven Gradec, galerija Ujedinjenih nacija (Umetnik i urbana sredina) 1996., Oktobarski salon Beograd 1995. i 1996., Prolećna izložba ULUS-a Beograd, izlagao na preko 100 zajedničkih izložbi sa članovima ULUS-a u zemlji i inostranstvu.
U Knjaževsko-srpskom teatru izveo preko sto slikarskih radova na scenografijama i 25 svojih scenografija.
Nagrađen kao učenik umetničke škole u Frankfurtu na Majni. Pohvale i otkup za muzej na godišnjim izložbama slikara Kragujevca. Žiri ULUS-a 1985. i 1987. godine.
Dobitnik otkupne nagrade na I trijenalu kragujevačkih umetnika 2004. godine.
Dobitnik Godišnje nagrade Teatra Joakim Vujić za 2005. godinu. Dobitnik nagrade za scenografiju na Rumunskom festivalu komedije 2007, Festivalul Comediei Romanesti - festCO, predstava Karnevalski prizori, Premiul pentru scenografie - Milivoje Štulović pentru decorul spectacolului Festivalul D ale carnevalului de I. L. Caragiale - Knjazevsko-srpski teatar Kragujevac, Serbia.
Born on January 27th 1952. in Kraljevo. Graduate of the School of Applied Arts in Novi Sad. Painter and stage designe in Knjazevsko-srpski teatar in Kragujevac. Membre of ULUS. Exhibited his works at 15 solo exhbitions in the galleries of Belgrade, Novi Sad, Kragujevac, Pristina. 1997. internacional exhibition Umtetnik i urbana sredina, Slaven Gradec, 1996., October Exhibitions Belgrade 1995. i 1996., ULUS Spring Exhibition, Belgrade. Participated in over hundred group exhibitions of ULUS in contry and abroad. Made over 150 stage settings in the Knjazevsko-srpski teatar. Awarded at Art School in Frankfurt. Recognized at annual exhibitions of Kragujevac painters and wan purchase award for the Museum. Member of juru of ULUS in 1985 and 1987. |
|