Telefoni
034 33 58 23
034 33 58 24
(+381) 34 33 58 23

Fax
034 33 20 31

pozoristetjv@eunet.rs

Biletarnica
10–12 i 18–20.30
034 33 20 63
063 80 19 36 8
design by TRIANGLON
 
JoakimFest

JOAKIMFEST 2009

6. Festival najboljih pozorišnih predstava Srbije
po tekstovima domaćih autora


S OCEM U TEATAR



Ovogodišnja selekcija JokimFesta 2009, TREĆI PUT S OCEM U TEATAR, koja ukazuje da je u toku treća godina festivala koji će, nadamo se zauvek, u Kragujevcu pozicionirati festival domaćeg dramskog teksta (gde mu je i mesto, s obzirom na Joakima Vujića i značaj prvog teatra u Srba, Knjaževsko-srpskog teatra, osnovanog 1835.) je svesno politički angažovana. Politički teatar je na sceni punom snagom, kako je i red u vremenima krize. Nema bolnije poruke od komične. Ništa autentičnije od muke u sopstvenom dvorištu. Svega suviše, preko mere! Nemogućno je da teatar, koji potkazuje život, kako reče Dušan Kovačević, ne uvidi da je granica svih izdržljivosti pređena. Teatar reaguje munjevito, sublimno, zaoštreno, kritički.

Dragana Bošković - selektor JoakimFesta 2008.



Selektor šestog JoakimFesta 2009. godine, gospođa Dragana Bošković, teatrolog iz Beograda, odabrala je osam pozorišnih predstava koje se izvode u okviru takmičarskog programa. Predstava po tekstu N. V. Gogolja Dnevnik jednog ludaka izvodi se u čast nagrađenih.
Izbor pratećeg programa: Dragan Jakovljević, reditelj.
Direkcija Festivala: Dragan Jakovljević (direktor), Aleksandar Miloradović, Zoran Miljković, Mirjana Vujanić, Nenad Miloradović i Nadica Ognjanović.

Srpsko narodno pozorište iz Novog Sada, Milena Marković Brod za lutke, reditelj Ana Tomović.
Atelje 212 iz Beograda, Jordan Cvetanović Terapija,  reditelj Goran Marković.
Narodno pozorište RS Banja Luka, Branislav Nušić Narodni poslanik, reditelj Nikola Pejaković.
Knjaževsko-srpski teatar iz Kragujevca, Branislav Nušić Gospođa ministarka, reditelj Jovan Grujić.
Kraljevačko pozorište, Ljubomir Simović Putujuće pozorište Šopalović, reditelj Nebojša Dugalić.
Jugoslovensko dramsko pozorište iz Beograda, Laza Lazarević Švabica, dramatizacija i režija Ana Đorđević.
Narodno pozorište iz Beograda, Meša Selimović Derviš i smrt, reditelj Egon Savin.
Zvezdara teatar iz Beograda, Dušan Kovačević Generalna proba samoubistva,  reditelj Dušan Kovačević.
Knjaževsko-srpski teatar iz Kragujevca, Nikolaj Vasiljevič Gogolj Dnevnik jednog ludaka, monodrama Ivana Vidosavljevića.

Tekst obrazloženja selekcije Festivala
Otvaranje Festivala
Pres kliping
Plakat Festivala



PREDSTAVE U KONKURENCIJI ZA NAGRADE


7. maj
Srpsko narodno pozorište
Novi Sad

BROD ZA LUTKE

Milena Marković, reditelj Ana Tomović
Fotografija
Susreti sa stvaraocima
8. maj
Atelje 212
Beograd

TERAPIJA

Jordan Cvetanović, reditelj Goran Marković
Fotografija
Susreti sa stvaraocima
9. maj
Narodno pozorište Republike Srpske Banja Luka

NARODNI POSLANIK

Branislav Nušić, reditelj Nikola Pejaković
Fotografija
Susreti sa stvaraocima
10. maj
Knjaževsko-srpski teatar
Kragujevac

GOSPOĐA MINISTARKA

Branislav Nušić, reditelj Jovan Grujić
Fotografija
Susreti sa stvaraocima
11. maj
Kraljevačko pozorište

PUTUJUĆE POZORIŠTE ŠOPALOVIĆ

Ljubomir Simović, reditelj Nebojša Dugalić
Fotografija
Susreti sa stvaraocima
12. maj
Jugoslovensko dramsko pozorište
Beograd

ŠVABICA

Laza Lazarević, dramatizacija i režija Ana Đorđević
Fotografija
Susreti sa stvaraocima
13. maj
Narodno pozorište
Beograd

DERVIŠ SMRT

Meša Selimović, reditelj Egon Savin
Fotografija
Susreti sa stvaraocima
14. maj
Zvezdara teatar
Beograd

GENERALNA PROBA SAMOUBISTVA

Dušan Kovačević, reditelj Dušan Kovačević
Fotografija
Susreti sa stvaraocima
15. maj
Knjaževsko-srpski teatar
Kragujevac
(u čast nagrađenih)

DNEVNIK JEDNOG LUDAKA

N. V. Gogolj, monodrama Ivana Vidosavljevića
Fotografija



O NAGRADAMA


Žiri festivala:

Dušan Spasojević, dramski pisac iz Valjeva (predsednik),
Đurđa Tešić, reditelj iz Beograda,
Snežana Kovačević, kostimograf iz Užica.

Nagrade


Joakimova nagrada za najbolju predstavu
Joakimova nagrada za režiju
Joakimova nagrada za tekst ili adaptaciju
Joakimova nagrada za glumu
Joakimova nagrada za scenografiju
Joakimova nagrada za kostim
Joakimova nagrada za originalnu muziku
Joakimova specijalna nagrada


Nagrada publike, prosečna ocena 9,72, pripala je predstavi Zvezdara teatra iz Beograda
Generalna proba samoubistva autora teksta i reditelja Dušana Kovačevića.


O B R A Z L O Ž E NJ E
  1. Retko kada vrhunska književnost pronađe svoj izraz na sceni. U predstavi DERVIŠ I SMRT izuzetna autorska poetika i glumačka igra dokazale su da je, kada se sva tri elementa spoje, rezultat vrhunski teatar. Joakimovu nagradu za najbolju predstavu u celini dodeljujemo predstavi DERVIŠ I SMRT Narodnog pozorišta iz Beograda.
  2. Istrajnost u nameri da teatar bude prostor duhovnosti i istine, i umeće da se istina na sceni kaže na uzbudljiv, dubok, a jednostavan način, čini reditelja Egona Savina majstorom rediteljske veštine. Joakimovu nagradu za najboljeg reditelja festivala dodeljujemo Egonu Savinu za režiju predstave DERVIŠ I SMRT Narodnog pozorišta iz Beograda.
  3. Za izuzetnu glumačku misao i ubedljivu glumačku transformaciju Joakimovu nagradu dodeljujemo Jasni Đuričić za uloge Male sestre, Alise, Snežane, Zlatokose, Palčice, Princeze, Žene i Veštice u predstavi BROD ZA LUTKE Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada.
  4. Neki su mislili da je na sceni muškarac. Neki su mislili da je na sceni starija glumica. Neki su mislili da je u pitanju scenska maska. Ipak, svi smo osetili da je na sceni živa, autentična, maštovita, Nušićeva, ali pre svega Nikolinina Pavka. Joakimovu nagradu dodeljujemo Nikolini Đorđević za ulogu Pavke u predstavi NARODNI POSLANIK Narodnog pozorišta iz Banja Luke.
  5. Osetiti u jednom čoveku strast i mir, nežnost i snagu, pravdoljubivost i osvetoljubivost, duhovnost i profanost ljudske prirode, a sve to doneti lako, meko, minimalističkim glumačkim sredstvima učinilo je da sa scena osetimo svu lepotu glumačke umetnosti. Joakimovu nagradu dodeljujemo Nikoli Ristanovskom za ulogu Ahmeta Nurudina u predstavi DERVIŠ I SMRT Narodnog pozorišta iz Beograda.
  6. Uživali smo u mašti, duhovitosti, preciznosti, originalnosti, izuzetnoj unutrašnjoj i spoljašnjoj transformaciji likova. Jednom rečju uživali smo u igri Branimira Brstine. Joakimovu nagradu dodeljujemo Branimiru Brstini za uloge Glumca, Kapetana, Biznismena, Advokata i Psihijatra u predstavi GENERALNA PROBA SAMOUBISTVA Zvezdara Teatra iz Beograda.
  7. Minimalističkim sredstvima ostvaren je metafizički prostor, monumentalan, asocijativan scenski prostor koji pritom dodaje još jednu dimenziju glumačkoj igri. Joakimovu nagradu za najbolju scenografiju dodeljujemo Egonu Savinu.
  8. Za kompleksno i originalno promišljanje scenskog kostima u složenoj, autorskoj estetici u kojoj je izbegnuta svaka bukvalnost i ilustrativnost. Joakimovu nagradu za najbolji kostim dodeljujemo Momirki Bailović za predstavu BROD ZA LUTKE Srpskog narodnog pzorista iz Novog Sada.
  9. Nije lako napraviti dobru muziku. Još je teže napraviti estetski autentičnu scensku muziku koja ostavlja prostor za glumca, a dopunjava rediteljsku koncepciju. Joakimovu nagradu za najbolju muziku dodeljujemo Darku Rundeku za predstavu BROD ZA LUTKE Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada.
  10. Ove godine žiri je odlučio da Joakimovu specijalnu nagradu dodeli Ani Tomović za režiju predstave BROD ZA LUTKE Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada. Zbog izuzetno teškog zadatka da jedan poetski, fragmentarni tekst uobliči u predstavu koja uprkos složenoj strukturi ostvaruje dobru komunikaciju sa publikom.
  11. Humor je uvek lekovit. Ipak, nije svaki humor izraz dubine i muke života savremenog čoveka. Osobenost komičarskog talenta Dušana Kovačevića svi već dobro poznajemo i volimo, ali iznenaditi nas i ponovo nasmejati sopstvenoj bizarnoj stvarnosti vrhunsko je umece. U tekstu GENERALNA PROBA SAMOUBISTVA Dušan Kovačević to čini ubojitije i jače nego ikad do sad. Joakimovu nagradu dodeljujemo Dušanu Kovačeviću za tekst predstave GENERALNA PROBA SAMOUBISTVA Zvezdara Teatra iz Beograda.
Fotografija
Fotografija
Sve nagrade su dodeljene jednoglasnom odlukom žirija.
ŽIRI JOAKIMFESTA
Dušan Spasojević (predsednik), Đurđa Tešić, Snežana Kovačević





JOAKIMFEST 2008

5. Festival najboljih pozorišnih predstava Srbije
po tekstovima domaćih autora


S OCEM U TEATAR



Kako se ukazala praznina na nebu pozorišnih festivala, Kragujevac TEATROPOLIS je uskočio sa JOAKIMFESTOM, Danima Oca srpskog teatra, Joakima Vujića, koji je pre vremena i izvan mode pokušao da se bori  sa elefantima, guslarima, vetrenjačama i krmećim kasovima. I, da vidite, uspeo je u tome. Nema nikakvog vidljivog razloga da JOAKIMFEST, koji se svake godine odvija u Kragujevcu od 7. do 15. maja ne bude zauvek festival srpske drame.

Dragana Bošković - selektor JoakimFesta 2008.



Selektor petog JoakimFesta 2008. godine, gospođa Dragana Bošković, teatrolog iz Beograda, odabrala je sedam pozorišnih predstava koje se izvode u okviru takmičarskog programa.
Prateći program: Narodno pozorište iz Mostara, BiH; Narodno pozorište iz Bukurešta, Rumunija; Narodno pozorište iz Sarajeva, BiH. Izbor pratećeg programa: Dragan Jakovljević, reditelj.
Direkcija JoakimFesta: Dragan Jakovljević (direktor), Aleksandar Miloradović, Zoran Miljković, Mirjana Vujanić, Nenad Miloradović i Nadica Ognjanović.

Narodno pozorište iz Mostara, BiH, Ken Kesey Let iznad kukavičjeg gnezda, reditelj Erol Kadić.
Narodno pozorište iz Bukurešta, Rumunija; Vasile Alecsandri Sanziana si Pepelea, reditelj Dan Tudor.
Atelje 212 iz Beograda, Bora Ćosić Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji, reditelj Dušan Jovanović.
Narodno pozorište Toša Jovanović iz Zrenjanina, Ivan M. Lalić Heroj Nacije, reditelj Egon Savin.
Kruševačko pozorište Meša Selimović Tvrđava, reditelj Nebojša Bradić.
Narodno pozorište iz Niša, Ivan Jovanović, Dejan Petković, Marjan Todorević Odabrani i uništeni, reditelj Kokan Mloadenović.
Srpsko narodno pozorište iz Novog Sada, Maja Pelević Ja ili neko drugi, reditelj Kokan Mladenović.
Jugoslovensko dramsko pozorište iz Beograda, Branislav Nušić Tako je moralo biti, reditelj Egon Savin.
Knjaževsko-srpski teatar iz Kragujevca, Danko Popović Konak u Kragujevcu , reditelj Vladimir Lazić.
Narodno pozorište iz Sarajeva, BiH, Jovan Sterija Popović Rodoljupci, reditelj Gradimir Gojer.

Tekst obrazloženja selekcije festivala
Otvaranje Festivala
Pres kliping
Pres kliping
Plakat Festivala




PREDSTAVE U KONKURENCIJI ZA NAGRADE


3. maj
Narodno pozorište
Mostar, BiH
(van konkurencije)

LET IZNAD KUKAVIČJEG GNEZDA

Ken Kesey, reditelj Erol Kadić
7. maj
Narodno pozorište
Bukurešt, Rumunija
(van konkurencije)

SANZIANA SI PEPELEA

Vasile Alecsandri, reditelj Dan Tudor
Fotografija
8. maj
Atelje 212
Beograd

ULOGA MOJE PORODICE U SVETSKOJ REVOLUCIJI

Bora Ćosić, reditelj Dušan Jovanović
Fotografija
Susreti sa stvaraocima
9. maj
Narodno pozorište Toša Jovanović
Zrenjanin

HEROJ NACIJE

Ivan M. Lalić, reditelj Egon Savin
Fotografija
Susreti sa stvaraocima
10. maj
Kruševačko pozorište

TVRĐAVA

Meša Selimović, reditelj Nebojša Bradić
Fotografija
Susreti sa stvaraocima
11. maj
Narodno pozorište
Niš

ODABRANI I UNIŠTENI

Ivan Jovanović, Dejan Petković, Marjan Todorović, reditelj Kokan Mladenović
Fotografija
Susreti sa stvaraocima
12. maj
Srpsko narodno pozorište
Novi Sad

JA ILI NEKO DRUGI

Maja Pelević, reditelj Kokan Mladenović
Fotografija
Susreti sa stvaraocima
13. maj
Jugoslovensko dramsko pozorište
Beograd

TAKO JE MORALO BITI

Branislav Nušić, reditelj Egon Savin
Fotografija
Susreti sa stvaraocima
14. maj
Knjaževsko-srpski teatar
Kragujevac

KONAK U KRAGUJEVCU

Danko Popović, reditelj Vladimir Lazić
Fotografija
Susreti sa stvaraocima
15. maj
Narodno pozorište
Sarajevo, BiH
(u čast nagrađenih)

RODOLJUPCI

J. S. Popović, reditelj Gradimir Gojer
Fotografija



O NAGRADAMA


Žiri festivala:

Snežana Nikšić, glumica,
Vidosav Stevanović, književnik,
Dimitrije Jovanović, reditelj.

Nagrade


Nagrada za najbolju predstavu
Nagrada za najbolju režiju
Nagrada za najbolji tekst ili adaptaciju
Četiri glumačke nagrade
Nagrada za najbolju scenografiju
Nagrada za najbolji kostim
Nagrada za originalnu muziku
Specijalna nagrada nije dodeljena


Nagrada publike pripala je predstavi Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada
autora Maje Pelević Ja ili neko drugi u režiji Kokana Mladenovića.


Žiri izražava zadovoljstvo zbog veoma profesionalnog nivoa svih predstava, zbog izvanrednog učešća kragujevačke publike kao i zahvalnost zbog gostoprimstva Knjaževsko-srpskog teatra i samog Grada Kragujevca. Žiri je doneo sledeće

O D L U K E
  1. Nagrada za originalnu muziku dodeljuje se Zoranu Eriću, za muziku u predstavi Tvrđava Kruševačkog pozorišta.
  2. Nagrada za najbolji kostim dodeljuje se Angelini Atlagić za kostime u predstavi Tako je moralo biti u izvođenju Jugoslovenskog dramskog pozorišta iz Beograda.
  3. Nagrada za najbolju scenografiju dodeljuje se Nurulah Tunceru za scenografiju u predstavi Tvrđava Kruševačkog pozorišta.
  4. Nagrada za najbolji tekst dodeljuje se autoru Dejanu Petkoviću za tekst Via Dolores u predstavi Odabrani i uništeni u izvođenu Niškog Narodnog pozorišta.
  5. Nagrada za najbolju režiju dodeljuje se Kokanu Mladenoviću za režiju predstave Odabrani i uništeni u izvođenju Narodnog pozorišta iz Niša.
  6. Nagrada za najbolju predstavu dodeljuje se predstavi Odabrani i uništeni u izvođenju Narodnog pozorišta iz Niša.
  7. Mi smo kao žiri dali sebi slobodu da izmenimo redosled objavljivanja nagrada i da na poslednje mesto stavimo one koji su prvi u svakom pozorištu i na kojima svako pozorište počiva, to su glumci. U izuzetno jakoj konkurenciji nagrade za glumačka ostvarenja dobili su:
    1. Sanja Mikitišin, za ulogu Desanke Životić u predstavi Heroj nacije i u izvođenju Narodnog pozorišta Toša Jovanović iz Zrenjanina.
    2. Marija Medenica, za ulogu One u predstavi Ja ili neko drugi i u izvođenju Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada.
    3. Dejan Cicmilović, za ulogu Đorđa Karađorđevića u predstavi Odabrani i uništeni Narodnog pozorišta iz Niša.
    4. Jasna Đuričić, za ulogu Majke u predstavi Ja ili neko drugi Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada.
    5. Anita Mančić, za ulogu Jele u predstavi Tako je moralo biti Jugoslovenskog dramskog pozorišta iz Beograda.
Fotografija
Fotografija
Fotografija
Sve nagrade su dodeljene jednoglasnom odlukom žirija.
ŽIRI JOAKIMFESTA
Snežana Nikšić (predsednik žirija), Vidosav Stevanović, Dimitrije Jovanović





JOAKIMFEST 2007

Festival najboljih pozorišnih predstava Srbije
i predstava iz inostranih zemalja izvedenih na srpskom jeziku


PRVI PUT S OCEM U TEATAR



Ocu srpskog teatra, gospodinu Joakimu Vujiću
Vaše će se Veselo pozorje, dragi pozorišni oče,
od ove godine podeliti u dva dela. To je opet,
razumećete Vi to dobro, ona srpska večna osobina
da je sve u tuđoj avliji bolje, ili lošije, možda,
no, u svakom slučaju, treba ga zatrti, da ne smeta!
I tako, od ove značajnije godine, u kojoj sabiramo
već vek i šezdeset godina otkad Vas nema, Kragujevac,
Teatropolis, igraće srpsko pozorje
tako da ga se ni Vi, ni oni ne stide!

Dragana Bošković - selektor JoakimFesta 2007.



Selektor JoakimFesta 2007. godine je gospođa Dragana Bošković, teatrolog iz Beograda. Od 7-14. maja na JoakimFestu devet pozorišnih predstava, sedam u konkurenciji za nagrade.
Prateći program festivala, Angelo Savelli: Ad oriente di Goldoni (Istočno od Goldonija) consulenza del Prof. Siro Ferrone, Pupi e Fresedde - Teatro di Rifredi, Firenze, Italy.
U čast pobednika, Dušan Kovačević: Urnebesna tragedija, reditelj Dragan Jakovljević, Teatrul Al. Davila Pitesti, Romania.
Direkcija JoakimFesta: Dragan Jakovljević (direktor), Aleksandar Miloradović, Svetlana Borković, Zoran Miljković, Ana Vesović i Nadica Ognjanović.


Narodno pozorište - Niš, Laza Lazarević Švabica, dramatizacija i režija Miroslav Benka.
Pupi e Fresedde - Teatro di Rifredi Firenze, Italy, Angelo Savelli Ad oriente di Goldoni (Istočno od Goldonija) consulenza del Prof. Siro Ferrone.
Atelje 212 iz Beograda, Dušan Spasojević Odumiranje, reditelj Egon Savin.
Zvezdara teatar iz Beograda, Nebojša Romčević Brod ljubavi, reditelj Darko Bajić.
Beogradsko dramsko pozorište iz Beograda, Dragan Nikolić Transilvanija, reditelj Milan Karadžić.
Narodno pozorište RS Banja Luka, Branislav Nušić Gospođa ministarka, reditelj Milica Kralj.
Pozorište na Terazijama iz Beograda, Predrag Perišić Heroji, reditelj Slavenko Saletović.
Knjaževsko-srpski teatar iz Kragujevca, Miloš Crnjanski, Seobe, dramatizacija Aleksandar Saša Petrović, adaptacija i režija Pierre Walter Politz.
Teatrul Al. Davila Pitesti, Romania, Dušan Kovačević Urnebesna tragedija, reditelj Dragan Jakovljević.

Tekst obrazloženja selekcije festivala
Pres kliping
JoakimFest - Video klip




PREDSTAVE U KONKURENCIJI ZA NAGRADE


7. maj
Narodno pozorište
Niš

ŠVABICA

Laza Lazarević, dramatizacija i režija Miroslav Benka
Fotografija
Susreti sa stvaraocima

8. maj
Pupi e Fresedde - Teatro di Rifredi, Firenze, Italy
(van konkurencije)

AD ORIENTE DI GOLDONI

Angelo Savelli, consulenza del Prof. Siro Ferrone
Fotografija
Fotografija
9. maj
Atelje 212
Beograd

ODUMIRANJE

Dušan Spasojević, reditelj Egon Savin
Fotografija
Susreti sa stvaraocima
10. maj
Zvezdara teatar
Beograd

BROD LJUBAVI

Nebojša Romčević, reditelj Darko Bajić
Fotografija
Susreti sa stvaraocima
Susreti sa stvaraocima
11. maj
Beogradsko dramsko pozorište

TRANSILVANIJA

Dragan Nikolić, reditelj Milan Karadžić
Fotografija
Susreti sa stvaraocima
12. maj
Narodno pozorište RS
Banja Luka

GOSPOĐA MINISTARKA

Branislav Nušić, rediteljka Milica Kralj
Fotografija
Susreti sa stvaraocima
13. maj
Pozorište na Terazijama
Beograd

HEROJI

Predrag Perišić, reditelj Slavenko Saletović
Fotografija
Susreti sa stvaraocima
14. maj
Knjaževsko-srpski teatar
Kragujevac

SEOBE

Miloš Crnjanski, adaptacija i režija Pierre Walter Politz
Fotografija
Susreti sa stvaraocima
Susreti sa stvaraocima
15. maj
Teatrul Al. Davila
Pitesti, Romania
(van konkurencije)

URNEBESNA TRAGEDIJA

Dušan Kovačević, reditelj Dragan Jakovljević
Fotografija



O NAGRADAMA


Žiri festivala JOAKIMFEST 2007 u sastavu :

Raško V. Jovanović, teatrolog (predsednik), Ivana Vujić, rediteljka i Aleksandra Nikolić, glumica.
Pošto je odgledao sve predstave takmičarskog programa Festivala na sednici održanoj 14.05.2007. godine u 23h jednoglasno je

O D L U Č I O
  1. Nagrada za najbolju predstavu ravnopravno se dodeljuje  predstavama  HEROJI Predraga Perišića, u režiji Slavenka Saletovića i izvođenju POZORIŠTA NA TERAZIJAMA iz Beograda i SEOBE Milša Crnjanskog, u režiji Pjer Valter Polica i izvođenju Knjaževsko-srpskog teatra iz Kragujevca;
  2. Nagrada za najbolji tekst dodeljuje se Dušanu Spasojeviću za dramu Odumiranje, koju je prikazao ATELJE 212 iz Beograda u režiji Egona Savina;
  3. Dobitnici nagrada za najbolja glumačka ostvarenja Festivala:
    1. Boris Isaković za ulogu STRAHINJE u predstavi Odumiranje u izvođenju ATELJEA 212 iz Beograda.
    2. Miodrag Krivokapić za ulogu KARLA u predstavi Brod ljubavi Zvezdara teatra iz Beograda.
    3. Svetlana Bojković za ulogu ŽIVKE u predstavi Gospođa Ministarka u izvođenju Narodnog pozorišta RS Banja Luka.
    4. Milenko Zablaćanski za ulogu RADOVANA u predstavi Heroji u izvođenju Pozorišta na Terazijama iz Beograda.
    5. Mirko Babić za ulogu ENGELSHOFENA u predstavi Seobe Miloša Crnjanskog u izvođenju Knjaževsko-srpskog teatra iz Kragujevca.
    6. Miodrag Pejković za ulogu PAVLA ISAKOVIĆA u predstavi Seobe Miloša Crnjanskog u izvođenju Knjaževsko-srpskog teatra iz Kragujevca.
  4. Nagrada za najbolju režiju dodeljuje se Pjer Valter Policu za režiju predstave SEOBE Miloša Crnjanskog u izvođenju Knjaževsko-srpskog teatra, Kragujevac.
  5. Nagrada za najbolju kostimografiju dodeljuje se Jeleni Jovanović za kostime u predstavi Seobe Miloša Crnjanskog u izvođenju Knjaževsko-srpskog teatra, Kragujevac.
  6. Žiri je dodelio  šest diploma za glumačka ostvarenja:
    1. Dragani Plavšić za ulogu ANE GUTJAH u predstavi Švabica Laze Lazarevića u izvođenju Narodnog pozorišta iz Niša.
    2. Dubravki Kovjanić za ulogu JANE u predstavi Brod ljubavi Nebojše Romčevića u izvođenju Zvezdara teatra iz Beograda.
    3. Nikoli Rakočeviću za ulogu NEBOJŠE u predstaviTransilvanija Dragana Nikolića, u izvođenju Beogradskog dramskog pozorišta.
    4. Vuku Saletoviću za ulogu PITERA u predstavi Heroji Predraga Perišića u izvođenju Pozorišta na Terazijama iz Beograda.
    5. Slobodanu Stefanoviću za ulogu MIHAJLA  u pedstavi  Heroji Predraga Perišića u izvođenju  Pozorišta na Terazijama iz Beograda
    6. Aleksandru Milojeviću za ulogu GROFA KAJZERLINGA i ulogu BRIGADIRA VITKOVIĆA u predstavi Seobe Miloša Crnjanskog u izvođenju Knjaževsko-srpskog teatra iz Kragujevca.
Fotografija
Fotografija

O b r a z l o ž e nj e

Među predstavama prikazanim na ovom Festivalu dve su se nametnule kako po ostvarenom ukupnom izvođačkom rezultatu tako i po svesrdnom angažmanu brojnog izvođačkog ansambla koji su sledili intencije reditelja i u svim pojedinostima ostvarile zavidan umetnički nivo. Nagrade za najbolje predstave ravnopravne su i navedene su po redosledu izvođenja. Žiri je imao u vidu veličinu i značaj umetničkog zadatka zasnovanog na smelom repertoarskom izboru, kao i na težnji da se dela pisaca izvedu uz optimalno poštovanje ideje teksta.
Nagrada za najbolji tekst dodeljuje se Dušanu Spasojeviću za dramu ODUMIRANJE u kojoj je autor smelo i bez tendencije za bilo kako ulepšavanje sagledao tragičnu situaciju našeg sela danas u kojem se, naročito u zabitim krajevima, gasi život jer mladi nemaju nikakve životne perspektive. Pisac je pokazao zavidno poznavanje dramaturgije i sposobnosti za građenje efektnih dramskih situacija sazdanih iz kompaktnih dijaloga. Njegovo delo značajan je doprinos savremenoj domaćoj dramaturgiji, utoliko veći jer gotovo da i nema dramskih dela sa seoskom tematikom.
Boris Isaković je u ulozi STRAHINJE sa vanrednom sugestivnošću oživeo lik seljaka sa mnoštvom autentičnih pojedinosti, uspevši da prikaže i nesalomljivi duh našeg čoveka koji je teško slomiti, suočavanje sa Strahinjinom teškom situacijom u porodici, uspevši da životnu energiju sublimiše do nesvakidašnje uverljivosti.
Ulogu KARLA Miodrag Krivokapić ostvario je suzdržanim ali ubedljivim sredstvima glumačkoga izraza, odmereno ali i efektno u svakom prizoru. Dostojanstven u stavu pažljivo je gradio odno prema ljubavnoj partnerki da bi i u najdelikatnijim scenama sačuvao punu spontanost.
Svetlana Bojković kao ŽIVKA POPOVIĆ u komediji Gospođ a ministarka Branislava Nušića svojom kreacijom produžila je tradiciju najvećih interpretatorki te uloge u našem glumištu. Njena interpretacija bila je Nušićevska u punoj meri to će reći scenski maštovita i ubedljiva, prirodna i spontana u svim nijansama. Uz podršku Banjalučkog ansambla uspela je da liku Živke prida punu životnost i tako osvoji gledalište.
RADOVAN Milenka Zablaćanskog u muzičkoj komediji Heroji Predraga Perišića kao da je sublimirao sve karakterne osobenosti koje krase našeg seljaka. Umeo je da  bude sugestivan u napetim dramskim situacijama i ležeran u prizorima zadovoljstva i sreće. Uspevši da izgradi vanredno sugestivnu figuru dominirao je predstavom ni jednog trenutka ne zaklanjajući bilo kojeg partnera, naprotiv, bio je nosilac igre koji je među gledaocima izazivao simpatije.
Mirko Babić kao ENGELSHOFEN usapeo je da iza tvrdokornosti tog lika opčinjenog vojnom službom iznađe i emanira ljudske akcente.
Miodrag Pejković kao PAVLE ISAKOVIČ, iako sa nedovoljno teksta uspeo je da ovaj legendarni lik Miloša Crnjanskog dočara na ubedljiv način, otkrivajući mimikom, pogledima i diskretnim kretnjama sve njegove unutrašnje lomove. Naročito je bio ubedljiv u iskazivanju uverenosti da je jedini izlaz, njegov lični kao i njegovog naroda  u saveznoj saradnji sa Rusijom. Imponovao je njegov stav koji je neprestano sugerisao zagledanost u daljinu koja je otkrivala njegovo opredeljenje u pravom smislu.
Žiri za najbolja kostimografska rešenja dodeljuje nagradu Jeleni Jovanović za kostime u predstavi Seobe. Stilski adekvatna, ta rešenja su većinom otkrivala i dominantne karakterne osobine onih što su ih nosili.
Režija Pjer Valter Polica imala je osobenost dubokog poniranja u sadržajnu suštinu velkoga dela Miloša Crnjanskog. Ostavši veran ideji toga dela Pjer Valter Polic izgradio je inventivnu predstavu u koja je u svim komponentama plenila pažnju publike. Uprkos težini izvođačkog zadatka reditelj je uspeo da angažuje čitav glumački ansambl da ostvari sa njima neslućeno visok izvođački nivo.
ŽIRI FESTIVALA JOAKIMFEST





JOAKIMFEST 2006

Teatar! Teatar činiti!



Pozorije, dakle, ovo neka bude kao privatna povesnica srpskoga pokreta. Sve što je bilo dobro, opisaće istorija; ovde se samo predstavljaju strasti i sebičnosti. A da moja namera nije s otim ljagu baciti na narod, nego poučiti ga i osvestiti kako se u najvećoj stvari umeju poroci dovijati, svaki će blagorazuman rodoljubac sa mnom biti soglasan.

Jovan Sterija Popović - Rodoljupci - predgovor



Selektor JoakimFesta 2006. godine je gospođa
Dragana Bošković, teatrolog iz Beograda. Od 7-14. maja ove godine na Joakimfestu osam pozorišnih predstava, sedam u konkurenciji za nagrade. Predstava Paradoks Narodnog pozorišta iz Sombora izvodi se u čast nagrađenih, prateći program Festivala.
Direkcija JoakimFesta: Dragan Jakovljević (direktor), Aleksandar Miloradović, Svetlana Borković, Zoran Miljković, Ana Vesović i Nadica Ognjanović.
Počasni odbor JoakimFesta 2006: Veroljub Stevanović, gradonačelnik Grada Kragujevca, Tanasije Katanić, direktor Prizme i Zoran Jovanović, direktor Energetike.

Pozorište Zoran Radmilović iz Zaječara, Mihail Afanasijevič Bakunjin Operacija D. O. S. režija i adaptacija Vladimir Lazić. Uloge: Zdravko Maletić, Predrag Grbić, Marko Radulović, Fuad Tabučić, Vladimir Milošević, Vladimir Cvejić, Nataša Petrović, Selena Ristić-Vitomirović, Marko Drobnjaković, Nikola Jovanović, Milan Krstić, Miloš Spasić.
Narodno pozorište - Niš, Hadi Kurić Edmund Kin, reditelj Irfan Mensur. Uloge: Dejan Cicmilović, Aleksandar Marinković, Kaća Todorović, Snežana Petrović, Aleksandar Mihailović, Sanja Krstović.
Narodno pozorište - Užice, Miloš Nikolić Atentat, reditelj Ljuboslav Majera. Uloge: Tomislav Trifunović, Tanja Jovanović, Nemanja Jovanović, Vahidin Prelić, Vladimir Kurčubić, Goran Šmakić, Momčilo Murić, Divna Marić, Slobodan Ljubičić, Igor Borojević, Svetislav Jelisavčić.
Šabačko pozorište, Dušan Kovačević Sabirni centar, reditelj Kokan Mloadenović. Uloge: Zoran Karajić, Aneta Tomašević, Vladimir Milojević, Dragana Radojević, Borivoje Božanić, Sonja Milojević, Siniša Maksimović, Slobodan Petranović, Deana Kostić, Ljubiša Barović, Ivan Tomašević, Duško Stevanović, Petar Lazić, Slobodan Petranović, Aleksandra Ristić; svatovi i hor: Tijana Kesić, Nina Janković, Đorđe Damnjanović, Mladen Gajić, Zoran Milenković, Lazar Maksić.
Narodno pozorište Leskovac, Žan Batist Poklen Molijer Don Žuan, reditelj Jug Radivojević. Uloge: Milan Vasić, Bojan Stojčetović, Suzana Grujić, Ivana Pavićević, Dragan Marjanović.
Kruševačko pozorište, Dušan Kovačević Zvezdana prašina, reditelj Vladimir Popadić. Uloge: Nebojša Ljubišić, Nela Mihailović, Nikola Pantović, Biljana Jocić Savić, Bojan Veljović, Ljiljana Đoković, Dušan Dule Jovanović, Saša Milićević.
Teatar Joakim Vujić iz Kragujevca, Jovan Sterija Popović Laža i paralaža, reditelj Dragan Jakovljević. Uloge: Vladan Živković, Sanja Matejić, Nikola Milojević, Miloš Krstović, Slavoljub Matić, Katarina Mitrović.
Narodno pozorište - Sombor, Nebojša Romčević Paradoks, reditelj Egon Savin. Uloge: Biljana Keskenović, Saša Torlaković, Dubravka Kovjanić, David Tasić Daf, Ivana V. Jovanović, Srđan Aleksić, Dušan Jović, Miljan Prljega.
Tekst obrazloženja selekcije festivala
Pres kliping




PREDSTAVE U KONKURENCIJI ZA NAGRADE


7. maj
Pozorište Zoran Radmilović
Zaječar

OPERACIJA D. O. S.

Mihail Afanasijevič Bakunjin, reditelj Vladimir Lazić
Fotografija
8. maj
Narodno pozorište
Niš

EDMUND KIN

Hadi Kurić, reditelj Irfan Mensur
Fotografija
9. maj
Narodno pozorište
Užice

ATENTAT

Miloš Nikolić, reditelj Ljuboslav Majera
Fotografija
10. maj
Šabačko pozorište
Šabac

SABIRNI CENTAR

Dušan Kovačević, reditelj Kokan Mladenović
Fotografija
11. maj
Narodno pozorište
Leskovac

DON ŽUAN

Žan Batist Poklen Molijer, reditelj Jug Radivojević
Fotografija
12. maj
Kruševačko pozorište
Kruševac

ZVEZDANA PRAŠINA

Dušan Kovačević, reditelj Vladimir Popadić
Fotografija
13. maj
Teatar Joakim Vujić
Kragujevac

LAŽA I PARALAŽA

Jovan Sterija Popović, reditelj Dragan Jakovljević
Fotografija
14. maj
Narodno pozorište
Sombor (van konkurencije)

PARADOKS

Nebojša Romčević, reditelj Egon Savin
Fotografija



O NAGRADAMA


Poštovana publiko, kolege učesnici ovogodišnjeg JoakimFesta, selektorski izbor Dragane Bošković predstavio nam je zanimljive rediteljske poetike, raskošne glumačke ansamble i predstave koje su u napetom dijalogu sa vremenom u kojem su nastale. Gledali smo pozorište koje podstiče gledaoca na razmišljanje, obogaćuje i proširuje doživljaj sveta i čoveka i prostora pozorišne jezičke igre.
Žiri u sastavu Milanka Berberović - kostimograf, profesor FPU u Beogradu, Tatjana Mandić Rigonat - reditelj, Danica Maksimović - glumica (predsednik žirija), doneo je odluke o dodeli nagrada po nalogu svoje savesti, znanja i ukusa. Nagrada je bilo malo u odnosu na broj umetnika kojima su mogle zaslženo da pripadnu. Pre svega mislimo na glumačka ostvarenja koja su obeležila ovogodišnji festival preciznom, nadahnutom i posvećenom partnerskom igrom.
  1. Nagradu za najboljeg mladog glumca, za ulogu Večitog studenta u predstavi Atentat, po tekstu Miloša Nikolića a u režiji Ljuboslava Majere, u izvođenju Narodnog pozorišta iz Užica, dobio je Vahidin Prelić. Odluka je doneta jednoglasno.
  2. Jednoglasno su dodeljene četiri ravnopravne glumačke:
    1. Milan Vasić za ulogu Don Žuan rađenoj po Molijerovoj drami u adaptaciji i režiji Juga Radivojevića, u izvođenju Narodnog pozorišta iz Leskovca.
    2. Za ulogu Salomona u predstavi Edmund Kin, u drami Hadija Kurića u režiji Irfana Mensura, koju je izvelo Narodno pozorište iz Niša, dobio je Aleksandar Mihailović.
    3. Za ulogu Kapetana u predstavi Atentat, Miloša Nikolića a u režiji Luboslava Majere, a u izvođenju Narodnog pozorišta iz Užica, nagrađen je Tomislav Trifunović.
    4. Ivan Tomašević nagradu dobija za ulogu Janka Savskog u predstavi Sabirni centar, Dušana Kovačevića a u režiji Kokana Mladenovića i u izvođenju Šabačkog pozorišta.

    Ovogodišnji festival, pored nagrađenih glumaca, svojom inventivnom igrom obeležili su i Zdravko Maletić, Sanja Krstović, Dejan Cicmilović, Dragana Radojević, Slobodan Petranović, Ivana Pavićević, Nebojša Ljubišić, Vladan Živković, Sanja Matejić koji su bili u ravnopravnoj konkurenciji za postojeće nagrade.
  3. Specijalna nagrada je jednoglasno dodeljena Hadiju Kuriću za tekst Edmund Kin. Dramu je izvelo Narodno pozorište iz Niša u režiji Irfana Mensura.
  4. Mladi kompozitor Marko Matović dobitnik je nagrade za originalnu muziku koja je bila upečatljiv i nadograđujući segment predstave Laža i paralaža, Jovana Sterije Popovića, u režiji Dragana Jakovljevića i u izvođenju Teatra Joakim Vujić iz Kragujevca. Nagrada se dodeljuje jednoglasnom odlukom žirija.
  5. Kostimografska produkcija na ovogodišnjem festivalu bila je likovno i koncepcijski u službi predstava na veoma visokom nivou. Videli smo dobro urađene kostime Biljane Krstić u predstavi Edmund Kin, kao i visoko stilizovane kostime Jelene Stokuće u predstavi Don Žuan. Nagradu za najbolju kostimografiju većinom glasova dobila je Maja Mirković za izuzetno rešenje kostima i maski u predstavi Sabirni centar Šabačkog pozorišta. Njeni kostimi doprineli su karakterizaciji likova kao i ukupnom doživljaju predstave.
  6. Nagradu za efektivno, jednostavno i znakovito rešenje scenskog prostora koji je odredio rediteljsku koncepciju i glumačku igru dobio je većinom glasova Dragan Jakovljević za scenografiju predstave Laža i paralaža koju je i režirao a koju su izveli glumci Teatra Joakim Vujić iz Kragujevca.
  7. Za studiozan rad sa glumačkim ansamblom, koji dejstvuje na sceni kao jedno biće, za pronalaženje novog rediteljskog čitanja pisca, za kritičan, preispitujući odnos prema društvenom trenutku u kojem živi i stvara, nagradu za režiju dobio je većinom glasova Kokan Mladenović reditelj Sabirnog centra, drame Dušana Kovačevića u izvođenju Šabačkog pozorišta.
  8. Autorski smeo, originalan, istraživački u adaptaciji i režiji Don Žuana, Jug Radivojević je stvorio predstavu za razmišljanje, mnogobrojna tumačenja i pamćenje.
    Kao svako vredno umetničko ostvarenje njegova predstava je višeznačna. Krase je uspešno stilizovan kostim, metaforična scenografija, znalački izbor muzike, tri elementa proizašla iz precizne rediteljske misli i osećanja teme. Nije lako danas režirati Molijerovu dramu, jer Don Žuan nije samo klasična dramska vrednost za sva vremena, Don Žuan je mit i tema mnogobrojnih psiholoških i filozofskih studija. Pronaći svog Don Žuana umetnički je izazov i Jug Radivojević je uspeo u tome. Rad sa glumcima u potrazi za scenskim stilizovanim, verbalnim i neverbalnim izrazom u potpunosti je uspeo, pa žiri jednoglasno dodeljuje nagradu za najbolju predstavu u celini predstavi Don Žuan u adaptaciji i režiji Juga Radivojevića i izvođenju glumaca Narodnog pozorišta iz Leskovca. Nadajmo se da je duh Joakima Vujića bio sa nama minilih dana i da se večeras raduje zajedno sa dobitnicima nagrada.
    Fotografija
    OBRAZLOŽENJE SPECIJALNOG ŽIRIJA III JOAKIMFESTA
    Danica Maksimović (predsednik žirija), Milanka Berberović, Tatjana Mandić Rigonat




JOAKIMFEST 2005

DA NE OSTANEMO BEZ SNOVA


Vi, glumci,

Predstavljate lažni, glupo sazdani svet.

Svet, ispravljen prema željama

Ili unakažen strahom,

Svet, kakav se javlja u mašti,

Vi, tužni lažljivci.
Bertold Breht-Pozorište-mesto zgodno za maštanje


Od pozorišne strasti nema leka, već je ona sama lekovita! Tako je govorila Vida Ognjenović izražavajući dubokim naklonom divljenje za sve patnje Joakima Vujića, tog majstora strastvenog gubitništva.

Da li 170 godina posle prve odigrane predstave u Knjažesko-srbskom teatru u Kragujevcu pozorišni stvaraoci u Srbiji prolaze isti, Joakimov, trnoviti put? Da li se nekadašnja farsa o zasmejavanju Gospodara ovog puta ponavlja kao tragedija? Da li se nešto promenilo i da li će se uopšte promeniti?

Da li pozorišna estetika i pozorišna misao, kao energija Joakimovih sledbenika, može da nadvlada nimalo prijatne datosti surove stvarnosti i da nam pomogne? Ponavljam Arijanine molitvene stihove i po ko zna koji put se pitam, ali nepopravljivo i iskreno verujem u to da je pozorište, ipak, jedino koje može da nas vodi i probudi, da rečima da onaj značaj koje one imaju u snovima, da nas ohrabri i obrazuje, da nas uzdigne i pomogne nam da ne ostanemo bez snova

Uveren sam da će od 7. do 14. maja 2005. godine Kragujevac - Teatropolis biti sublimat pozorišne energije Srbije, one energije koja će porušiti sve barijere oko nas učeći nas kako da se oslobodimo laži o sebi, koje svakodnevno stvaramo za sebe i druge, one energije koja će uništiti ograničenja prouzrokovana neznanjem i nedostatkom hrabrosti, da ćemo konačno naučiti šta nam naša egzistencija, naš organizam, naše sopstveno i neponovljivo iskustvo treba da pruži, kako to nekada lepo reče majtor Ježi Grotovski. Neka nam ovogodišnji Joakimfest pomogne da ispunimo prazninu u sebi - da ispunimo sebe!
Da ne ostanemo bez snova!

Dragan Jakovljević, reditelj
Direktor Teatra Joakim Vujić
Tekst obrazloženja selekcije festivala



PREDSTAVE U KONKURENCIJI ZA NAGRADE


7. maj
Teatar Joakim Vujić
Kragujevac

KOD LEPOG IZGLEDA

Eden fon Horvat, reditelj Dragan Jakovljević
8. maj
Narodno pozorište
Šabac

BURA

Viljem Šekspir, reditelj Jug Radivojević
9. maj
Narodno pozorište
Užice

KONKURS

Aleksandar Galin, reditelj Katarina Petrović
10. maj
Kraljevačko pozorište
Kraljevo

PAČE

Stela Fili, reditelj Ana Tomović
11. maj
Pozorište Bora Stanković
Vranje

ZONA ZAMFIROVA

Stevan Sremac, reditelj Filip Gajić
12. maj
Kruševačko pozorište
Kruševac

SVINJSKI OTAC

Aleksandar Popović, reditelj Egon Savin
13. maj Festivalske promocije pozorišne publicistike
14. maj
Teatar Joakim Vujić
Kragujevac
(van konkurencije)

ROMEO I JULIJA

Viljem Šekspir, reditelj Pjer Valter Polic



O NAGRADAMA


Žiri Joakimfesta 2005, koji je radio u sastavu: Ljubivoje Tadić, glumac (predsednik), Željko Hrubač, dramski pisac, Đorđe Marjanović, reditelj, na petoj završnoj sednici, koja je održana 13. maja 2005. godine, jednoglasno je doneo sledeće odluke:
  1. Da se nagrada za najboljeg mladog glumca, za ulogu Kalibana u predstavi Bura po tekstu Viljema Šekspira, u režiji Juga Radivojevića, a u izvođenju Šabačkog pozorišta, dodeli Sonji Milojević.
  2. Da se nagrada za najbolju originalnu muziku, za muziku u predstavi Bura po tekstu Viljema Šekspira, u režiji Juga Radivojevića, a u izvođenju Šabačkog pozorišta, dodeli Aleksandri Kovač.
  3. Da se nagrada za najbolju kostimografiju, za kreacije u predstavama Kod lepog izgleda Edena fon Horvata, u režiji Dragana Jakovljevića i izvođenju Teatra Joakim Vujić iz Kragujevca i Konkurs Aleksandra Galina u režiji Katarine Petrović a u izvođenju Narodnog pozorišta iz Užica, dodeli Snežani Kovačević.
  4. Da se nagrada za najbolju scenografiju, za kreaciju u predstavi Svinjski otac Aleksandra Popovića, u režiji Egona Savina i izvođenju Kruševačkog pozorišta, dodeli Mariji Kalabić.
  5. Da se specijalna nagrada za eksperimentalni autorski postupak u predstavi Zona Zanfirova, koja je rađena po motivima pripovetke Stevana Sremca, a u izvođenju Pozorišta Bora Stanković iz Vranja, dodeli Filipu Gajiću.
  6. Da se nagrade za najbolja glumačka ostvarenja dodele:
    Za ulogu Ket, u predstavi Patka Stele Fili, u režiji Ane Tomović i izvođenju Kraljevačkog pozorišta, Jeleni Ilić.
    Za ulogu Varvarke Volkove, u predstavi Konkurs Aleksandra Galina, u režiji Katarine Petrović i izvođenju Narodnog pozorišta iz Užica, Divni Marić.
    Za ulogu Duke Sujić, u predstavi Svinjski otac Aleksandra Popovića, u režiji Egona Savina i izvođenju Kruševačkog pozorišta, Dubravki Kovjanić.
    Za ulogu Milera, u predstavi Kod lepog izgleda Edena fon Horvata, u režiji Dragana Jakovljevića i izvođenju Teatra Joakim Vujić iz Kragujevca, Milošu Krstoviću.
  7. Da se nagrada za najbolju režiju, za režiju predstave Patka Stele Fili, u izvođenju Kraljevačkog pozorišta, dodeli Ani Tomović.
  8. Da se nagrada za najbolju predstavu u celini dodeli predstavi rađenoj po tekstu Aleksandra Popovića, u režiji Egona Savina, a u izvođenju Kruševačkog pozorišta, Svinjski otac.




JOAKIMFEST 2004

od 7. do 13 maja


Osnovna ideja organizatora JoakimFesta
je bila stvaranje još boljeg i atraktivnijeg
Festivala, koji će pokretati najaktuelnije
teme vezane za sudbinu pozorišnog života
Srbije, ali će se ticati i izdavaštva koje
se bavi pozorišnom umetnošću, vezama
između društva i teatra, kao i pitanjima
pozorišne produkcije u sadašnjim uslovima.


Prvi JoakimFest, transformisani Susreti Joakim Vujić,
održan je od 7. do 13. maja 2004. godine u Kragujevcu.
Selektor festivala je Aleksandar Milosavljević,
pozorišni kritičar. Na festivalu je pet profesionalnih
pozorišta iz Srbije izvelo sedam pozorišnih predstava,
šest u konkurenciji za nagrade i jednu u čast nagrađenih.



PREDSTAVE U KONKURENCIJI ZA NAGRADE


7. maj
Teatar Joakim Vujić
Kragujevac

MILOŠ VELIKI

Maša Jeremić, reditelj Nebojša Bradić
8. maj
Narodno pozorište
Kraljevo

GOSPODIN FOKA

Gordan Mihćić, reditelj Aleksandra Kovačević
9. maj
Narodno pozorište
Užice

POKOJNIK

Branislav Nušić, reditelj Dejan Penčić Poljanski
10. maj
Narodno pozorište
Užice

PORFIROGENEZA

Đorđe Milosavljević, reditelj Đorđe Milosavljević
11. maj
Teatar Joakim Vujić
Kragujevac

ROMEO I JULIJA

Viljem Šekspir, reditelj Pjer Valter Polic
12. maj
Narodno pozorište
Niš

JE LI BILO KNEŽEVE VEČERE

Vida Ognjenović, reditelj Kokan Mladenović
13. maj
Kruševačko pozorište
(van konkurencije)

DERVIŠ I SMRT

Meša Selimović, reditelj Nebojša Bradić



O NAGRADAMA


Žiri Joakimfesta 2004, koji je radio u sastavu Željko Jovanović, pozorišni kritičar, Vanja Popović, kostimograf, Adrijana Videnović, glumica, Marko Nikolić, glumac, Veljko Radović, književnik, doneo je sledeće odluke:
  1. Najbolja predstava u celini je Porfirogeneza po tekstu i režiji Đorđa Milosavljevića, a u izvođenju Narodnog pozorišta iz Užica.
  2. Nagrada za najbolju režiju dodeljena je Pjer Valter Policu za predstavu Romeo i Julija Viljema Šekspira, u izvođenju Teatra Joakim Vujić iz Kragujevca.
  3. Nagrada za kreaciju kostima dodeljena je Ivanki Jevtović za predstavu Miloš Veliki Maše Jeremić, u režiji Nebojše Bradića i izvođenju Teatra Joakim Vujić iz Kragujevca.
  4. Nagrada za najbolju muziku dodeljena je Marku Matoviću za muziku u predstavi Porfirogeneza po tekstu i u režiji Đorđa Milosavljevića i izvođenju Narodnog pozorišta iz Užica.
  5. Dve ravnopravne nagrade za glavne muške uloge pripale su: Slobodanu Ljubičiću Za ulogu Kreze u predstavi Porfirogeneza po tekstu i u režiji Đorđa Milosavljevića i izvođenju Narodnog pozorišta iz Užica i Dejanu Cicmiloviću za ulogu Jaše Tomića u predstavi Je li bilo kneževe večere po tekstu Vide Ognjenović, u režiji Kokana Mladenovića i izvođenju Narodnog pozorišta iz Niša.
  6. Dve ravnopravne nagrade za glavne ženske uloge pripale su: Katarini Mitrović za ulogu Julije u predstavi Romeo i Julija Viljema Šekspira, u režiji Pjer Valter Polica i izvođenju Teatra Joakim Vujić iz Kragujevca i Tanji Jovanović za ulogu Lenke u predstavi Porfirogeneza po tekstu i u režiji Đorđa Milosavljevića i izvođenju Narodnog pozorišta iz Užica.
  7. Specijalna i nagrada mladom glumcu, iako su predviđene Pravilnikom Festivala, nisu dodeljene jer po proceni žirija nije bilo razloga da se dodele.

POST FESTUM


Prvi JoakimFest, transformisani Susreti Joakim Vujić, održan je od 7. do 13. maja 2004. godine. Na Festivalu je pet profesionalnih pozorišta iz Srbije izvelo sedam pozorišnih predstava šest u konkurenciji, te jednu u čast nagrađenih.

U ovom času, odmah pošto je prvi JoakimFest završen, nije preuranjeno konstatovati da su , uprkos poteškoćama i finansijskim problemima, ambicije organizatora Poslovne zajednice profesionalnih pozorišta Srbije, Saveta JoakimFesta i Teatra Joakim Vujić, u velikoj meri ispunjene. Pre svega, uvođenje selekcije je zaoštrilo kriterijume kada je reč o kvalitetu izvedenih predstava, povećano je interesovanje najšire, a posebno stručne javnosti za Festival, postignuta je ušteda na finansijskom planu, a stvoreni su i uslovi za to da već sledeće godine JoakimFest-a počne da ostvaruje povratno dejstvo na teatarsku produkciju pozorišta uže Srbije.

Nadamo se, naime, da će iskustva vezana za organizaciju ovogodišnjeg Festivala, pomoći i organizatorima i upravama srpskih pozorišta da blagovremeno počnu da planiraju svoje repertoare, vodeći računa o JoakimFestu, ali i da će okupljeni oko ideje na novi način koncipiranog Festivala, zajednički nastupati u javnosti, kao i, posebno, u odnosima na lokalne vlasti u svojim sredinama.

Pa ipak, ambicije organizatora se ne ograničavaju samo na ovo, već idu u pravcu stvaranja još boljeg i atraktivnijeg Festivala, koji će, ne samo na planu prikazanih predstava, pokretati najaktuelnije teme vezane za sudbinu teatarskog života Srbije, ali će se ticati i izdavaštva, koje se bavi pozorišnom umetnošću, organskim vezama između društva i teatra, kao i pitanjima pozorišne produkcije u sadašnjim uslovima.

Zajedničko saopštenje organizatora, selektora i članova žirija (JoakimFest maj 2004. godine)